Kako je lekturu i opremu u prva dva broja nove serije magazina Op.a radio Boris Beck, da bi u iduća dva sveska to radio Milan Pavlinović, dogodila se jedna neobična nedosljednost. Dok smo u prva dva broja sve tekstove pisane na srpskom ostavljali u izvornom obliku, u druga dva broja su tekstovi uglavnom pohrvaćeni, s izuzetkom kolumne Dejana Ilića.
Ja sam te nedosljednosti postao svjestan tek tijekom rada na petom broju, kad me Dejan upozorio da su srpske kritike u trećem broju pohrvaćene te pitao hoće li to tako i nadalje biti.
Opa! Kako se ja tekstovima bavim samo prije opreme, a po primitku s lekture i opreme ih samo proslijeđujem na prijelom, nisam zamjetio što Milan radi. Dogovorili smo se broj dovršiti tako kako je započeto, a kasnije dogovoriti kako dalje.
Još nismo odlučili, iako je posve sigurno da autorske tekstove poput Dejanove kolumne nikad nećemo pohrvatiti.
Problem se javlja kod dužih tekstova, kao što je to bio razgovor s Jasminom Ahmetagić objavljen u ovom broju. Tu zagrizamo u stvarnost:
"Znam da to u svetu izgleda kao jurodivost"
- ajd' da vidim koliko Hrvata razumije ovu rečenicu? (Istina, nije ni Milan to znao pohrvatit pa je i ostala "jurodivost". Ni ja ju nisam shvatio bez telefonskog poziva u Beograd.)
Na što se dvojba svodi?
Argumenti za hrvaćenje tekstova:
1. Argument praktičnosti: Hrvaćenjem teksta nastaju nezamjetne promjene u sadržaju, a nestaje sloj opterećen ideološkim i emocionalnim teretom napumpan iz svakodnevlja i novije povijesti. Tekst se oslobađa za čitanje stvarnog sadržaja, umjesto da odzvanja na fonu predrasuda.
2. Argument jezične politike: Otprilike je jasno što čini hrvatski jezični standard, te je poželjno sve prevoditi na standard u svrhu razvoja i očuvanja osnovnog nacionalnog kulturnog resursa - jezika. Slične razlike postoje i drugdje, pa se redovito prevodi (Skandinavija, Česi/Slovaci ...). Politički čin je odrediti granice kulture koje mogu biti u stvarnosti i dosta zamagljene, ali politika je stvar društvenog ugovora kojem svi podliježemo.
3. Argument redakcije: Tko da lekturira na srpskom? Jedva se dogovorimo za lekturu hrvatskog!
Argumenti protiv hrvaćenja tekstova:
1. Argument osobnog stila: Da, neki ne razumiju poneku frazu, ali razumiju li svi hrvatske dijalekte ili sleng? Pa, to ipak ne prevodimo, već ostavljamo kao osobni stil autora ili govornika.
2. Argument bliskosti: Srpski je toliko sličan da ga gotovo svatko posve razumije i smiješno je što ga se pokušava prevoditi.
Iskreno, ja razumijem i slovenski i makedonski, pa bi ih prevodio za čitatelje Op.a, dok čakavicu i kajkavicu, mnogima jednako nerazumljive, eto, ne bih!
No, sa srpskim još nisam na čistu. Stoga, ne zamjerite ako još nemam čvrstog stava po tom pitanju.
utorak, rujna 19, 2006
srijeda, rujna 13, 2006
Evo nas opet
Polako se Op.a uigrava. Izlazi novi broj, dogovorena su i iduća dva koji izlaze prije Interlibera. Evo naslovnice i sadržaja novog broja.
Sadržaj 5(12) broja Op.a:
3 Nemam klan i ne ne znam šta bih s njim: Mlada i beskompromisna srpska kritičarka Jasmina Ahmetagić govori o nevoljama koje su je snašle prije i nakon objavljivanja knjige u kojoj dekonstruira mit o Miloradu Paviću – jedan od grandioznijih na suvremenoj srpskoj književnoj sceni – ali i o raskoraku između teorije i prakse dominantne postmodernističke kritičke struje, o estradnoj Vedrani Rudan i zapostavljenom Vladanu Dobrivojeviću, o pokidanim literarnim vezama na području bivše države; naposlijetku, i o nekim sasvim osobnim razlozima zbog kojih svoje djelovanje ne upravlja kriterijima socijalnog uspjeha
7 Suradnja nije zgodno pitanje: Tema broja su književni odnosi u regiji – Vedrana Rudan, Borivoj Radaković, Nenad Veličković, Roman Simić, Anđelka Cvijić i drugi komentiraju još uvijek škakljivo pitanje komunikacije knjižnih scena država bivše Jugoslavije
11 Retrovizor: kratki pregled književnih zbivanja i nagrada u kolovozu 2006 - kako se Thomas Pynchon ukazao web-zajednici, zašto su prosvjednici onemogućili snimanje filma po knjizi Monice Ali, kako je Ministarstvo kulture rasporedilo sredstva za otkup i, dakako – što je Günter Grass radio potkraj Drugog svjetskog rata
13 Od obrta do salona: Valerij Jurešić u kolumni S urednikovog bančića tvrdi da krize knjižarstva u Hrvatskoj zapravo nema. Jer nema što biti u krizi. Mala povijest izgubljenih veza sa svjetskim trendovima argumentira tu tezu
15 10 godina: 41 prozni naslov objavljen 1996. u utrci za nagradu koju dodjeljujemo s desetljećem odmaka; u ovom broju pojašnjavamo kojim ćemo parametrima ocijeniti kandidate i kada objaviti pobjednika
16 Top 120 – kolovoz: Pregled najprodavanijih knjiga u najtoplijem mjesecu – ne, Brown još uvijek nije sišao s prvog mjesta
17 WC na kojem se više ne može čitati: Boris Beck u svojoj se kolumni pita: ima li mjesta za umjetnost u svijetu reklama za nešto tako besmisleno i bespotrebno kao što je ženski pisoar?
18 Nekoliko blogodara: Božidar Alajbegović a.k.a. Knjiški moljac u kolumni Moljac u mreži predstavlja književne blogove – u ovom broju piše o Bookaleti, internet – časopisu Poluostrvo, blogu Ognjena Strpića, urednika Biblioteke 42...
21 Umiranje nije poetički čin: Dejan Ilić u kolumni Priče iz tranzicije piše o onome što se dogodi kada je kritičar površan, fraza nadomjestak zdravom razumu, a književnost postaje nadređena životu – u novom broju Sarajevskih sveski novosadska književnica Judita Šlago, kažu, nudi "otvorene, nezavršene i nezavršive romane". Roman je jedan, a autorica je, zapravo, preminula ne dovršivši ga...
22. Chiracov muzej bez imena: Mirjana Banda Pavasović, naša "francuska veza", bavi se novim naslovima posvećenima problematici primitivne umjetnosti, a isprovociranim kontroverzama koje su pratile otvaranje pariškog Muzeja primitivne umjetnosti
24. Sweet home u europskoj svakodnevici između cinquecenta i ottocenta: Miroslav Bertoša piše o monografiji Raffaelle Sarti Živjeti u kući, knjizi koja kroz povijest kreveta, praznog lonca, živežnih namirnica iznosi historiju obiteljskog i privatnog života na europskom selu od 16. do 18. stoljeća, postavljajući ju u interdisciplinarni kontekst novih strujanja zapadnoeuropske historiografije
26. Sloboda u konzervi? Pišući o naslovima biblioteke Click and point - Iznuđivanju Douglasa Rushkoffa i Dobu pristupa Jeremyja Rifkina – Valerij Jurešić primjenjuje uvide njihove lucidne analize hiperkapitalističkog doba na fenomene svijeta knjige. Ukoliko prihvatimo da smo ušli u fazu tržišnog razvoja zasnovanu na kontroli potrošačevog pristupa umjetno kreiranim iskustvima, što to znači za naše čitanje, primjerice, Da Vincijevog koda?
28. Detektivski o ideologijama: Maja Profaca o sretnoj podudarnosti istodobnog objavljivanja dvaju problemski komplementarnih naslova što se bave kompleksnim fenomenima ideologije – kako su ideološke naracije funkcionirale u doba moderne, a kako operiraju danas, u postmodernom svijetu?
30. Četiri prijedloga iz BiH: Dva romana domaćih autora i dva prozna prijevoda nedavno objavljena u susjedstvu predstavlja Mladen Vuković; knjige su mahom tematski vezane za rat u Bosni, no tu je i neobična mješavina fikcije i fakcije koja pripovijeda o kontroverznom filozofu Michelu Foucaultu
32. Povijest, društvo, umjetnost – izlog knjiga: Pregled novih izdanja – Sociologija prava, Dijete, škola, roditelj, Zapisi o arhitekturi, Kronike Boba Dylana, Spomenar, Sebi pod kožu
36. Čitateljske preporuke: Nagradna igra u kojoj čitatelji preporučuju omiljene naslove – u ovom broju riječ je, između ostalih, o Huxleyu, Hesseu, Baretiću...
37. Prizori iz provincijske knjižare: Katarina Mažuran o neobičnim susretima u maloj provincijskoj knjižari - radoznali turisti i pisci koji gostuju na književnom festivalu
38. Tajne zvjezdanog neba: Dario Hrupec zagledao se u zvjezdano ljetno nebo i odlučio čitateljima Op.a ponuditi opširan pregled znanstvene i popularno-znanstvene literature kojoj je upravo nebo inspiracija i tema
40. Znanost, priručnici, slobodno vrijeme – izlog knjiga: Melanom, Primijenjena psihoterapija, Tajne seksualnog govora tijela, Zašto muškarci imaju bradavice, Mentalne mape na poslu, Weekend off dijeta, Hrvatska vina i vinske ceste, Kazneno pravo Europske unije, Gnostička otkrića
46. Djeca, mladi, strip – izlog knjiga: Stribor, Rat cvjetova
49. Katalog novih izdanja: Potpuni pregled svih knjiga objavljenih od prošlog broja Op.a te indeks hrvatskih nakladnika…
60. Čitalište: Čitateljske impresije u mjerama – stihotvorstvu Igora Rajkija podali su se dojmovi o knjigama Ernesta Sabata, Hermana Noordunga, Harlana Cobena… Onaj tko se upusti u pokus / može prekoračiti uvriježeni ukus, / onaj tko eksperimentira / može izaći izvan okvira
62. Sve ono što smo znali o Carveru: Crnogorci su otvorili knjižaru-kafić koji se zove Karver, a Splićani se brzo poveli za njihovim primjerom. Kako bi mogla izgledati tematska ponuda cuge u birtiji koja nosi ime “američkog Čehova” spekulira Bojan Radašinović. I pridomeće: Carvera, dakako, čitati - ali umjereno.
64. Kapljom poezije protiv bijesa svijeta: O zbirci izabranih pjesama Pabla Nerude, tiskanoj povodom obilježavanja stogodišnjice pjesnikova rođenja, piše Ružica Filipović
65. E-mail piscu: Igor Rajki obraća se Amelie Nothomb ne bi li ju upoznao s okružjem statističke demokracije, epigonstva građanstva i neo-analfabetizma kao dozvole za mentalno silovanje…
66. Lađe što plove ususret brodolomu: Roman Víctora Álama de la Rose Godine suše kreće skliskim rubom erotizma i pornografije, piše Jadranka Pintarić
67. Dijalekt kot zajik drugoga reda: Kolumna Kim Cuculić Kartolina z Kvarnera - tema j' kolumne: tretiranje dijalekti va medijimi
68. Književnost – izlog knjiga: Raj zgubleni, Sve što raste mora se sastati, Staljinov anđeo, Rivers of Babylon 2, Igra Go, Sniježnica i tajna lepeza, Pada sjena, I dođe ljubav, Tri lipnja, Gospoda i igrači, Vukovi jedu pse, Martyn Pig
80. Dolje rob ergo snob: Nenad Veličković, gost-kolumnist u ovom broju, piše o onome što se dogodi kada Cosmodjevojka i njen voljeni Cosmoboy odluče poslušati savjet Omiljenog magazina i začiniti svoj seksualni život SM-igricama, a u priču se neočekivano uključi Fjodor Mihajlovič Dostojevski…
Sadržaj 5(12) broja Op.a:
3 Nemam klan i ne ne znam šta bih s njim: Mlada i beskompromisna srpska kritičarka Jasmina Ahmetagić govori o nevoljama koje su je snašle prije i nakon objavljivanja knjige u kojoj dekonstruira mit o Miloradu Paviću – jedan od grandioznijih na suvremenoj srpskoj književnoj sceni – ali i o raskoraku između teorije i prakse dominantne postmodernističke kritičke struje, o estradnoj Vedrani Rudan i zapostavljenom Vladanu Dobrivojeviću, o pokidanim literarnim vezama na području bivše države; naposlijetku, i o nekim sasvim osobnim razlozima zbog kojih svoje djelovanje ne upravlja kriterijima socijalnog uspjeha
7 Suradnja nije zgodno pitanje: Tema broja su književni odnosi u regiji – Vedrana Rudan, Borivoj Radaković, Nenad Veličković, Roman Simić, Anđelka Cvijić i drugi komentiraju još uvijek škakljivo pitanje komunikacije knjižnih scena država bivše Jugoslavije
11 Retrovizor: kratki pregled književnih zbivanja i nagrada u kolovozu 2006 - kako se Thomas Pynchon ukazao web-zajednici, zašto su prosvjednici onemogućili snimanje filma po knjizi Monice Ali, kako je Ministarstvo kulture rasporedilo sredstva za otkup i, dakako – što je Günter Grass radio potkraj Drugog svjetskog rata
13 Od obrta do salona: Valerij Jurešić u kolumni S urednikovog bančića tvrdi da krize knjižarstva u Hrvatskoj zapravo nema. Jer nema što biti u krizi. Mala povijest izgubljenih veza sa svjetskim trendovima argumentira tu tezu
15 10 godina: 41 prozni naslov objavljen 1996. u utrci za nagradu koju dodjeljujemo s desetljećem odmaka; u ovom broju pojašnjavamo kojim ćemo parametrima ocijeniti kandidate i kada objaviti pobjednika
16 Top 120 – kolovoz: Pregled najprodavanijih knjiga u najtoplijem mjesecu – ne, Brown još uvijek nije sišao s prvog mjesta
17 WC na kojem se više ne može čitati: Boris Beck u svojoj se kolumni pita: ima li mjesta za umjetnost u svijetu reklama za nešto tako besmisleno i bespotrebno kao što je ženski pisoar?
18 Nekoliko blogodara: Božidar Alajbegović a.k.a. Knjiški moljac u kolumni Moljac u mreži predstavlja književne blogove – u ovom broju piše o Bookaleti, internet – časopisu Poluostrvo, blogu Ognjena Strpića, urednika Biblioteke 42...
21 Umiranje nije poetički čin: Dejan Ilić u kolumni Priče iz tranzicije piše o onome što se dogodi kada je kritičar površan, fraza nadomjestak zdravom razumu, a književnost postaje nadređena životu – u novom broju Sarajevskih sveski novosadska književnica Judita Šlago, kažu, nudi "otvorene, nezavršene i nezavršive romane". Roman je jedan, a autorica je, zapravo, preminula ne dovršivši ga...
22. Chiracov muzej bez imena: Mirjana Banda Pavasović, naša "francuska veza", bavi se novim naslovima posvećenima problematici primitivne umjetnosti, a isprovociranim kontroverzama koje su pratile otvaranje pariškog Muzeja primitivne umjetnosti
24. Sweet home u europskoj svakodnevici između cinquecenta i ottocenta: Miroslav Bertoša piše o monografiji Raffaelle Sarti Živjeti u kući, knjizi koja kroz povijest kreveta, praznog lonca, živežnih namirnica iznosi historiju obiteljskog i privatnog života na europskom selu od 16. do 18. stoljeća, postavljajući ju u interdisciplinarni kontekst novih strujanja zapadnoeuropske historiografije
26. Sloboda u konzervi? Pišući o naslovima biblioteke Click and point - Iznuđivanju Douglasa Rushkoffa i Dobu pristupa Jeremyja Rifkina – Valerij Jurešić primjenjuje uvide njihove lucidne analize hiperkapitalističkog doba na fenomene svijeta knjige. Ukoliko prihvatimo da smo ušli u fazu tržišnog razvoja zasnovanu na kontroli potrošačevog pristupa umjetno kreiranim iskustvima, što to znači za naše čitanje, primjerice, Da Vincijevog koda?
28. Detektivski o ideologijama: Maja Profaca o sretnoj podudarnosti istodobnog objavljivanja dvaju problemski komplementarnih naslova što se bave kompleksnim fenomenima ideologije – kako su ideološke naracije funkcionirale u doba moderne, a kako operiraju danas, u postmodernom svijetu?
30. Četiri prijedloga iz BiH: Dva romana domaćih autora i dva prozna prijevoda nedavno objavljena u susjedstvu predstavlja Mladen Vuković; knjige su mahom tematski vezane za rat u Bosni, no tu je i neobična mješavina fikcije i fakcije koja pripovijeda o kontroverznom filozofu Michelu Foucaultu
32. Povijest, društvo, umjetnost – izlog knjiga: Pregled novih izdanja – Sociologija prava, Dijete, škola, roditelj, Zapisi o arhitekturi, Kronike Boba Dylana, Spomenar, Sebi pod kožu
36. Čitateljske preporuke: Nagradna igra u kojoj čitatelji preporučuju omiljene naslove – u ovom broju riječ je, između ostalih, o Huxleyu, Hesseu, Baretiću...
37. Prizori iz provincijske knjižare: Katarina Mažuran o neobičnim susretima u maloj provincijskoj knjižari - radoznali turisti i pisci koji gostuju na književnom festivalu
38. Tajne zvjezdanog neba: Dario Hrupec zagledao se u zvjezdano ljetno nebo i odlučio čitateljima Op.a ponuditi opširan pregled znanstvene i popularno-znanstvene literature kojoj je upravo nebo inspiracija i tema
40. Znanost, priručnici, slobodno vrijeme – izlog knjiga: Melanom, Primijenjena psihoterapija, Tajne seksualnog govora tijela, Zašto muškarci imaju bradavice, Mentalne mape na poslu, Weekend off dijeta, Hrvatska vina i vinske ceste, Kazneno pravo Europske unije, Gnostička otkrića
46. Djeca, mladi, strip – izlog knjiga: Stribor, Rat cvjetova
49. Katalog novih izdanja: Potpuni pregled svih knjiga objavljenih od prošlog broja Op.a te indeks hrvatskih nakladnika…
60. Čitalište: Čitateljske impresije u mjerama – stihotvorstvu Igora Rajkija podali su se dojmovi o knjigama Ernesta Sabata, Hermana Noordunga, Harlana Cobena… Onaj tko se upusti u pokus / može prekoračiti uvriježeni ukus, / onaj tko eksperimentira / može izaći izvan okvira
62. Sve ono što smo znali o Carveru: Crnogorci su otvorili knjižaru-kafić koji se zove Karver, a Splićani se brzo poveli za njihovim primjerom. Kako bi mogla izgledati tematska ponuda cuge u birtiji koja nosi ime “američkog Čehova” spekulira Bojan Radašinović. I pridomeće: Carvera, dakako, čitati - ali umjereno.
64. Kapljom poezije protiv bijesa svijeta: O zbirci izabranih pjesama Pabla Nerude, tiskanoj povodom obilježavanja stogodišnjice pjesnikova rođenja, piše Ružica Filipović
65. E-mail piscu: Igor Rajki obraća se Amelie Nothomb ne bi li ju upoznao s okružjem statističke demokracije, epigonstva građanstva i neo-analfabetizma kao dozvole za mentalno silovanje…
66. Lađe što plove ususret brodolomu: Roman Víctora Álama de la Rose Godine suše kreće skliskim rubom erotizma i pornografije, piše Jadranka Pintarić
67. Dijalekt kot zajik drugoga reda: Kolumna Kim Cuculić Kartolina z Kvarnera - tema j' kolumne: tretiranje dijalekti va medijimi
68. Književnost – izlog knjiga: Raj zgubleni, Sve što raste mora se sastati, Staljinov anđeo, Rivers of Babylon 2, Igra Go, Sniježnica i tajna lepeza, Pada sjena, I dođe ljubav, Tri lipnja, Gospoda i igrači, Vukovi jedu pse, Martyn Pig
80. Dolje rob ergo snob: Nenad Veličković, gost-kolumnist u ovom broju, piše o onome što se dogodi kada Cosmodjevojka i njen voljeni Cosmoboy odluče poslušati savjet Omiljenog magazina i začiniti svoj seksualni život SM-igricama, a u priču se neočekivano uključi Fjodor Mihajlovič Dostojevski…
četvrtak, kolovoza 03, 2006
Op.a je "drugorazredna sprdnja" na putu ozbiljnim medijima
Da, to je zaključak današnjeg dana. Zvali su nas sa svih strana Hrvatske i javljali nam da Op.a nije stigla na kioske. Kad sam tek poslije podneva stigao do ljudi u Tisku i pitao ih koji se vrag događa doznao sam slijedeće:
- Op.a je uredno predana na vrijeme i sa odgovarajućom dokumentacijom za distribuciju u srijedu 2.8. i trebala je biti distribuirana danas
- No, to nije dovoljno u ovoj zemlji krizantema. Naime, Večernjak i EPH imaju posebna izdanja povodom godišnjice Oluje. Pa su zatrpali kamione svojim robusnim izdanjima i "drugorazredni listovi" poput Op.a NISU IŠLI u distribuciju, a ni neće sve do PONEDJELJKA - 7.8.
- Upitao sam ih jesu li oni svjesni da krše ugovor? Da, svjesni su i ispričavaju se zbog toga, ali to je viša sila.
- Viša sila znači da su Večernjak i EPH suvlasnici Tiska.
Eto, i ja sam bio u Oluji, pa se sad veselim kako je oslobađanje Hrvatske poslužilo kao dodatna prilika velikima da zatiru malene. Super mi je - "mozak van da skoči"!
Pred mjesec dana je Viktor Ivančić u Feralu napisao izvrstan tekst o sprezi gospodarskih političkih i medijskih krugova koja spiralno odvaja sve drugačije i malene od središnjih tokova novca i zanimanja društva. Evo, ovo je samo još jedan dokaz kako se to odvija. "Kršenje ugovora? Ispričavamo se, moralo se."
A što bi se dogodilo kad bi ih tužili? Želimo li sukob s tvrtkom koja drži monopol u distribuciji magazina? Ne znam ni sam, koliko to sve ima smisla. Čitateljima Op.a, pak, preporučam da se pretplate, izbjegnu ove gadarije i pokupe poklone koje stalno dajemo pretplatnicima. Barem to funkcionira, dok ekipa ne uzme i HP pod svoje.
- Op.a je uredno predana na vrijeme i sa odgovarajućom dokumentacijom za distribuciju u srijedu 2.8. i trebala je biti distribuirana danas
- No, to nije dovoljno u ovoj zemlji krizantema. Naime, Večernjak i EPH imaju posebna izdanja povodom godišnjice Oluje. Pa su zatrpali kamione svojim robusnim izdanjima i "drugorazredni listovi" poput Op.a NISU IŠLI u distribuciju, a ni neće sve do PONEDJELJKA - 7.8.
- Upitao sam ih jesu li oni svjesni da krše ugovor? Da, svjesni su i ispričavaju se zbog toga, ali to je viša sila.
- Viša sila znači da su Večernjak i EPH suvlasnici Tiska.
Eto, i ja sam bio u Oluji, pa se sad veselim kako je oslobađanje Hrvatske poslužilo kao dodatna prilika velikima da zatiru malene. Super mi je - "mozak van da skoči"!
Pred mjesec dana je Viktor Ivančić u Feralu napisao izvrstan tekst o sprezi gospodarskih političkih i medijskih krugova koja spiralno odvaja sve drugačije i malene od središnjih tokova novca i zanimanja društva. Evo, ovo je samo još jedan dokaz kako se to odvija. "Kršenje ugovora? Ispričavamo se, moralo se."
A što bi se dogodilo kad bi ih tužili? Želimo li sukob s tvrtkom koja drži monopol u distribuciji magazina? Ne znam ni sam, koliko to sve ima smisla. Čitateljima Op.a, pak, preporučam da se pretplate, izbjegnu ove gadarije i pokupe poklone koje stalno dajemo pretplatnicima. Barem to funkcionira, dok ekipa ne uzme i HP pod svoje.
ponedjeljak, srpnja 31, 2006
Nova Op.a na kioscima od četvrtka
Eto, konačno da se ponovo javim. Imali smo puno posla oko ove Op.a. No, konalčno, sve je riješeno, znamo da smo osigurali još šest brojeva do kraja godine i smirili smo ritam izlaženja.
Ovaj broj je na kioscima u četvrtak 3.8., a idući izlazi 1.9.
Evo sadržaja broja:
2. Ne postoje opscena djela, ali postoje retardirane civilizacije: Razgovor s Milkom Valentom, nestašnim dečkom hrvatske književne scene, piscem koji usprkos svim hrvatskim normama opstaje samo od pisanja i bez podilaženja javnom ukusu
6. Možemo li gore? Kad već ne ide na bolje?!: Proteklih tjedana bučno se i raznoglasno zborilo o stanju knjige u Hrvatskoj, o propustima Ministarstva kulture, o neučinkovitosti zajednice nakladnika i knjižara, o komercijalnoj i društveno korisnoj knjizi...
10. I odabrat će za vas?!: Valerij Jurešić u kolumni S urednikovog bančića piše o jedinstvenoj neponovljivosti izbora, ali o mogućnosti da to mašina napravi za vas?
11. Retrovizor: Kratki pregled najzanimljivijih knjižnih zbivanja i književnih nagrada u svibnju i lipnju 2006.
14. 10 godina: Nastavlja se izbor najbolje prozne knjige iz 1996.-e. Donosimo dio kritičkih ogleda iz tog vremena.
15. Male gorke kriškice: Bacili smo pogled na dva tiha skandala hrvatskog tržišta knjiga: udžbenike i neplaćanja.
16. i 18. Top 120: Pregled najprodavanijih knjiga u svibnju i lipnju 2006.-e
20. 'Imamo knjižaru o kojoj smo dugo sanjali': Boris Runjić oknjižari koju su otvorili u Zagrebu – pilot knjižari novog sustava informacijske potpore knjižarstvu
22. Tko se bloga laća: Božidar Alajbegović piše o blogovima koji zaslužuju ukoričenje.
23. Slavni kustos traži srpskog nobelovca, a Bukowski je uskrsnuo: Dejan Ilić u kolumni Knjiga u tranziciji u dvije slike prikazuje svu bijedu provincijalizacije kultura
24. Prozom protiv rasizma: Mirjana Banda Pavasović iz Pariza o problemima emigracije i dvostruke kulture.
26. Izazov srpskoj kritici: Nebojša Marić o suvremenoj srpskoj esejistici.
27. Iz zakona izbija život: Miroslav Bertoša o knjizi srednjovjekovnih zakona.
28. Iz mraka i sjene: Boris Postnikov o Aralici i FAK-u.
30. Povijest, društvo, umjetnost: Fudbal, Mozaik, Na crnim listama, Na vrelima hrvatske povijesti, Povijesna geografija Kosova, Pitanje krivnje, Kako ga je priroda stvorila, Kenjaža, Zašto baš ja?
35. Čitateljske preporuke: Što je dobro, neka traje. Pa, tako i naša nagradna igra za najuvjerljivije preporuke.
36. Prečaci do crvotočine: Dario Hrupec o crnim rupama, vanzemaljcima, ama svemu što ima kakve veze s hiperprostorom.
38 Znanost, priručnici, slobodno vrijeme: Razgovor s Vesnom Kaluđer, mogu li krave silaziti niz stube, Alergije, Adamovo prokletstvo
42 Duga Puška - najrealniji lik u povijesti stripa: Milan Pavlinović objašnjava zašto je baš Ken Parker toliko važan za oživljavanje hrvatskog tržišta knjiga.
44 Djeca, mladi, strip: Kako živim sada, Arthur i Minimejci, Srce od tinte, novo kolo Stribor biblioteke
47 Katalog novih izdanja: Što je sve izašlo od prošle Op.a...
57 Sezona: Katarina Mažuran u Prizorima iz provincijske knjižare objašnjava posebnosti ljeta koje je preimenovano i preoblikovano u Sezonu.
58 Putnicima kroz vrijeme da se zabave, a ne prosipaju sjeme: Igor Rajki vas kovitlacom proturječne poezije vodi u razgledanje neki njemu dragih novih naslova.
60 Oprez - Carver na putu: Boris Beck povodom izlaska Carverovih zbirki razmatra opetovano vezivanje nekih mlađih hrvatskih pisaca uz Carverovu poetiku.
62 Antijunak, žena bez identiteta i svašta po malo: Pregled novijih proznih uradaka iz Srbije.
64 Dosadni kičeraj i igra žabice: Bojan Radašinović o poeziji Alke Vuice i Delimira Rešickog.
66 Vizije budućnosti Briana Aldissa: Irena Rašeta o velikanu ZF-a.
67 E-mail piscu: ”Pomoći ću ti da ne zaspiš, na trenutak!” - tako počinje pismo Chucku Palahniuku
68 Kako spasit zajik od loše literature?: Kim Cuculić šalje novu Kartolinu z Kvarnera – o čakavici i porivu da se na njoj piše, i objavljuje, što je još gore, pa makar i loše.
69 Književnost: Svil, Oceanmore, Filmske priče, Knjižareva smrt, Kornatske priče, Kod Alberta, Gilead, Pobuna bolesnih, Odakle zovem, Svi mi, Slijepac iz Sevilje, Posljednji dani panka, Dnevnik besposličara, Istanbul, Francuska oporuka, Polarna svjetlost, Devet spomenika, Fotografija, Zamalek, Slučaj Courrier, Memoari jedne gejše, Klub čitatelja Jane Austen
80 Fotografije u novčanicima: Gost-kolumnist Ivica Prtenjača – O detaljima kojih se sjećamo, koji nas čine.
Ovaj broj je na kioscima u četvrtak 3.8., a idući izlazi 1.9.
Evo sadržaja broja:
2. Ne postoje opscena djela, ali postoje retardirane civilizacije: Razgovor s Milkom Valentom, nestašnim dečkom hrvatske književne scene, piscem koji usprkos svim hrvatskim normama opstaje samo od pisanja i bez podilaženja javnom ukusu
6. Možemo li gore? Kad već ne ide na bolje?!: Proteklih tjedana bučno se i raznoglasno zborilo o stanju knjige u Hrvatskoj, o propustima Ministarstva kulture, o neučinkovitosti zajednice nakladnika i knjižara, o komercijalnoj i društveno korisnoj knjizi...
10. I odabrat će za vas?!: Valerij Jurešić u kolumni S urednikovog bančića piše o jedinstvenoj neponovljivosti izbora, ali o mogućnosti da to mašina napravi za vas?
11. Retrovizor: Kratki pregled najzanimljivijih knjižnih zbivanja i književnih nagrada u svibnju i lipnju 2006.
14. 10 godina: Nastavlja se izbor najbolje prozne knjige iz 1996.-e. Donosimo dio kritičkih ogleda iz tog vremena.
15. Male gorke kriškice: Bacili smo pogled na dva tiha skandala hrvatskog tržišta knjiga: udžbenike i neplaćanja.
16. i 18. Top 120: Pregled najprodavanijih knjiga u svibnju i lipnju 2006.-e
20. 'Imamo knjižaru o kojoj smo dugo sanjali': Boris Runjić oknjižari koju su otvorili u Zagrebu – pilot knjižari novog sustava informacijske potpore knjižarstvu
22. Tko se bloga laća: Božidar Alajbegović piše o blogovima koji zaslužuju ukoričenje.
23. Slavni kustos traži srpskog nobelovca, a Bukowski je uskrsnuo: Dejan Ilić u kolumni Knjiga u tranziciji u dvije slike prikazuje svu bijedu provincijalizacije kultura
24. Prozom protiv rasizma: Mirjana Banda Pavasović iz Pariza o problemima emigracije i dvostruke kulture.
26. Izazov srpskoj kritici: Nebojša Marić o suvremenoj srpskoj esejistici.
27. Iz zakona izbija život: Miroslav Bertoša o knjizi srednjovjekovnih zakona.
28. Iz mraka i sjene: Boris Postnikov o Aralici i FAK-u.
30. Povijest, društvo, umjetnost: Fudbal, Mozaik, Na crnim listama, Na vrelima hrvatske povijesti, Povijesna geografija Kosova, Pitanje krivnje, Kako ga je priroda stvorila, Kenjaža, Zašto baš ja?
35. Čitateljske preporuke: Što je dobro, neka traje. Pa, tako i naša nagradna igra za najuvjerljivije preporuke.
36. Prečaci do crvotočine: Dario Hrupec o crnim rupama, vanzemaljcima, ama svemu što ima kakve veze s hiperprostorom.
38 Znanost, priručnici, slobodno vrijeme: Razgovor s Vesnom Kaluđer, mogu li krave silaziti niz stube, Alergije, Adamovo prokletstvo
42 Duga Puška - najrealniji lik u povijesti stripa: Milan Pavlinović objašnjava zašto je baš Ken Parker toliko važan za oživljavanje hrvatskog tržišta knjiga.
44 Djeca, mladi, strip: Kako živim sada, Arthur i Minimejci, Srce od tinte, novo kolo Stribor biblioteke
47 Katalog novih izdanja: Što je sve izašlo od prošle Op.a...
57 Sezona: Katarina Mažuran u Prizorima iz provincijske knjižare objašnjava posebnosti ljeta koje je preimenovano i preoblikovano u Sezonu.
58 Putnicima kroz vrijeme da se zabave, a ne prosipaju sjeme: Igor Rajki vas kovitlacom proturječne poezije vodi u razgledanje neki njemu dragih novih naslova.
60 Oprez - Carver na putu: Boris Beck povodom izlaska Carverovih zbirki razmatra opetovano vezivanje nekih mlađih hrvatskih pisaca uz Carverovu poetiku.
62 Antijunak, žena bez identiteta i svašta po malo: Pregled novijih proznih uradaka iz Srbije.
64 Dosadni kičeraj i igra žabice: Bojan Radašinović o poeziji Alke Vuice i Delimira Rešickog.
66 Vizije budućnosti Briana Aldissa: Irena Rašeta o velikanu ZF-a.
67 E-mail piscu: ”Pomoći ću ti da ne zaspiš, na trenutak!” - tako počinje pismo Chucku Palahniuku
68 Kako spasit zajik od loše literature?: Kim Cuculić šalje novu Kartolinu z Kvarnera – o čakavici i porivu da se na njoj piše, i objavljuje, što je još gore, pa makar i loše.
69 Književnost: Svil, Oceanmore, Filmske priče, Knjižareva smrt, Kornatske priče, Kod Alberta, Gilead, Pobuna bolesnih, Odakle zovem, Svi mi, Slijepac iz Sevilje, Posljednji dani panka, Dnevnik besposličara, Istanbul, Francuska oporuka, Polarna svjetlost, Devet spomenika, Fotografija, Zamalek, Slučaj Courrier, Memoari jedne gejše, Klub čitatelja Jane Austen
80 Fotografije u novčanicima: Gost-kolumnist Ivica Prtenjača – O detaljima kojih se sjećamo, koji nas čine.
ponedjeljak, lipnja 12, 2006
Kud roni ovaj brod?
Pred sat vremena sam se vratio s okruglog stola u Ministarstvu kulture povodom prijedloga Uredbe o jedinstvenoj cijeni knjige. Uh.
Ne sjećam se kad mi se zadnji put dogodilo da nakon okruglog stola nemam snage ni za par minuta neformalnih razgovora koji probruje među sudionicima nakon tri sata napornog sjedenja i slušanja. Pokupio sam stvari i tmurno odšetao. Ne razumijem. To je valjda to. Ne razumijem i gotovo. Kao da ne sjedimo za istim stolom i ne razgovaramo o istim stvarima.
Zapravo, sjećam se, bilo ej to nakon jednog takvog sastanka kod Vujića, ondašnjeg ministra kulture. Sjedili Vujić, Čegec, Mićanović, Ljevak, Maleš, ja i govorili jedan kroz drugoga. Izašao sam iscrpljen i zbunjen. Naravno, ništa od onoga što su ti ljudi tada izgovorili i najavili nisu napravili. Sama "laž i mimikrija"!
Tako i sad. Velike riječi, navodno se mjesecima na nečemu naporno radilo da bi se isčeprkalo loše modificiran prijevod neprimjenjive slovenske uredbe.
Sve naopako:
Umjesto da na takvim uredbama rade plaćeni profesionalci i pravnici, na temelju zahtjeva i dogovora nakladnika i knjižara, to se radi volonterski s poluinformacijama na raspolaganju, na sastancima koji se izvršnim direktorima otimaju od radnog vremena.
Ministarstvo bi i ovce i novce, i da nakladnici budu tržišno sposobno i da ih kontrolira. Nakladnici bi da ih se na tržišu zaštiti, ali da imaju slobodu ulagati kako hoće i u što hoće. Drugih sudionika u razgovoru nema. Knjižari su tek fikus, jer nemaju nikakvu snagu ni utjecaj, knjižničari su ionako dobro uhljebljeni, a i nakladnici ih mazno obilaze.
Brod tone, miševi cijuču, ali nitko ne čepi rupu. Najgore od svega je što ni u Ministarstvu, ni u cehovskim udrugama ne razumiju gdje im se nalazi rupa. Sjećam se one Saganove demonstracije kako dvodimenzionalan krug ne razumije treću dimenziju, jer ju jednostavno ne vidi. Točno tako. Hrvatski nakladnici i ministarstvo kulture (knjižare ionako nitko ništa ne pita) imaju mrenu na očima i ne vide dalje od svojih kratkoročnih interesa. Za nakladnike je to osigurati što bolju državnu potporu za svoje poslovanje (što itekako uključuje izravne financijske injekcije), a za Ministarstvo kulture je interes prizemno i otužno jednostavan - samo da izgleda da su nešto dobro napravili. Uf.
I tako se miševi guraju na vrhu dimnjaka, gdje još paljevina grije, a brod ...
"Dotovo, nema više" kaže moj dvogodišnji sin.
Ne sjećam se kad mi se zadnji put dogodilo da nakon okruglog stola nemam snage ni za par minuta neformalnih razgovora koji probruje među sudionicima nakon tri sata napornog sjedenja i slušanja. Pokupio sam stvari i tmurno odšetao. Ne razumijem. To je valjda to. Ne razumijem i gotovo. Kao da ne sjedimo za istim stolom i ne razgovaramo o istim stvarima.
Zapravo, sjećam se, bilo ej to nakon jednog takvog sastanka kod Vujića, ondašnjeg ministra kulture. Sjedili Vujić, Čegec, Mićanović, Ljevak, Maleš, ja i govorili jedan kroz drugoga. Izašao sam iscrpljen i zbunjen. Naravno, ništa od onoga što su ti ljudi tada izgovorili i najavili nisu napravili. Sama "laž i mimikrija"!
Tako i sad. Velike riječi, navodno se mjesecima na nečemu naporno radilo da bi se isčeprkalo loše modificiran prijevod neprimjenjive slovenske uredbe.
Sve naopako:
Umjesto da na takvim uredbama rade plaćeni profesionalci i pravnici, na temelju zahtjeva i dogovora nakladnika i knjižara, to se radi volonterski s poluinformacijama na raspolaganju, na sastancima koji se izvršnim direktorima otimaju od radnog vremena.
Ministarstvo bi i ovce i novce, i da nakladnici budu tržišno sposobno i da ih kontrolira. Nakladnici bi da ih se na tržišu zaštiti, ali da imaju slobodu ulagati kako hoće i u što hoće. Drugih sudionika u razgovoru nema. Knjižari su tek fikus, jer nemaju nikakvu snagu ni utjecaj, knjižničari su ionako dobro uhljebljeni, a i nakladnici ih mazno obilaze.
Brod tone, miševi cijuču, ali nitko ne čepi rupu. Najgore od svega je što ni u Ministarstvu, ni u cehovskim udrugama ne razumiju gdje im se nalazi rupa. Sjećam se one Saganove demonstracije kako dvodimenzionalan krug ne razumije treću dimenziju, jer ju jednostavno ne vidi. Točno tako. Hrvatski nakladnici i ministarstvo kulture (knjižare ionako nitko ništa ne pita) imaju mrenu na očima i ne vide dalje od svojih kratkoročnih interesa. Za nakladnike je to osigurati što bolju državnu potporu za svoje poslovanje (što itekako uključuje izravne financijske injekcije), a za Ministarstvo kulture je interes prizemno i otužno jednostavan - samo da izgleda da su nešto dobro napravili. Uf.
I tako se miševi guraju na vrhu dimnjaka, gdje još paljevina grije, a brod ...
"Dotovo, nema više" kaže moj dvogodišnji sin.
petak, svibnja 26, 2006
Ponešto o blogu, blogerima i blogosferi...
S čime usporediti iskustvo čitanja blogova i blogerskih komentara? Možda s nepredvidivim televizijskim programom gde usred dječje emisije možete naletjeti na eksplicitni pornografski prizor, unutar dosadnog govora prepoznati sočan trač, među općim informacijama pročitati grubu klevetu?
Raduje me ta nepredvidivost, makar često bila zamorna, uznemirujuća, pa i dosadna. Mnogi su već ukazali na taj podrivajući nesputani karakter on-line medija.
No, čini mi se da je to sve tek neka prolazna kaotična faza u kojoj ja ne mogu prepoznati snagu za stvaranje pravog medija. Blog i blogeri su tek ekscesno informatori, slučajem i srećom. Ne zbog toga što se time bave.
Odatle, snaga bloga, čini mi se, leži u brzoj komunikaciji unutar zajednice i spremnosti da se povinuje drugačijim normama privatnosti, no što je to slučaj u svakodnevnom životu, onom koji nije prikopčan na žicu. Tako iz brojnih izvora nastaje prilična količina zanimljivih priloga, kao u nekom ogromnom svratištu u kojem svi posjetitelji imaju nevjerojatno velike uši.
Uznemiruje me, pritom, ta sklonost površnom, olako izrečenom i skarednom govoru zakrivenom anonimnošću. Primjerice, o meni se na webu uistinu mogu naći već kojekakve gluposti, optužbe i psovke, uglavnom utemeljene u posvemašnjoj gluposti i zloći. Naravno, stotine drugih prošli su još gore. Pa ipak, ne možeš ne primijetiti da svi ti iskazi dolaze od anonimnih, zakrivenih. Ovih dana sam kod Knjigoljuba uspio izmusti ispriku za lažnu optužbu, ali ne da mi se bavit svim tim glupostima na koje nailazim. Ali, ima li to uopće i smisla, kad je to način na koji ta zona djeluje? Površno, lažno, kao tračersko i zlobno, zamiješano je u isto tijesto s iskrenim, nadahnutim i neposrednim, samo što nikad ne znaš u što zagrizaš.
To mi je, vjerojatno, najuzbudljivije u promatranju blogerske scene, kako se društvene norme iznova rađaju u zajednici koju ne mogu prepoznati ni u čem sličnom u povijesti.
Nova Op.a će na kioske 2.6.
Raduje me ta nepredvidivost, makar često bila zamorna, uznemirujuća, pa i dosadna. Mnogi su već ukazali na taj podrivajući nesputani karakter on-line medija.
No, čini mi se da je to sve tek neka prolazna kaotična faza u kojoj ja ne mogu prepoznati snagu za stvaranje pravog medija. Blog i blogeri su tek ekscesno informatori, slučajem i srećom. Ne zbog toga što se time bave.
Odatle, snaga bloga, čini mi se, leži u brzoj komunikaciji unutar zajednice i spremnosti da se povinuje drugačijim normama privatnosti, no što je to slučaj u svakodnevnom životu, onom koji nije prikopčan na žicu. Tako iz brojnih izvora nastaje prilična količina zanimljivih priloga, kao u nekom ogromnom svratištu u kojem svi posjetitelji imaju nevjerojatno velike uši.
Uznemiruje me, pritom, ta sklonost površnom, olako izrečenom i skarednom govoru zakrivenom anonimnošću. Primjerice, o meni se na webu uistinu mogu naći već kojekakve gluposti, optužbe i psovke, uglavnom utemeljene u posvemašnjoj gluposti i zloći. Naravno, stotine drugih prošli su još gore. Pa ipak, ne možeš ne primijetiti da svi ti iskazi dolaze od anonimnih, zakrivenih. Ovih dana sam kod Knjigoljuba uspio izmusti ispriku za lažnu optužbu, ali ne da mi se bavit svim tim glupostima na koje nailazim. Ali, ima li to uopće i smisla, kad je to način na koji ta zona djeluje? Površno, lažno, kao tračersko i zlobno, zamiješano je u isto tijesto s iskrenim, nadahnutim i neposrednim, samo što nikad ne znaš u što zagrizaš.
To mi je, vjerojatno, najuzbudljivije u promatranju blogerske scene, kako se društvene norme iznova rađaju u zajednici koju ne mogu prepoznati ni u čem sličnom u povijesti.
Nova Op.a će na kioske 2.6.
srijeda, svibnja 24, 2006
Ima mnogo većih stvari u životu
Nisam se javljao dvadesetak dana, u velikom smo poslu. Uvijek je drugi broj najteži. Sad smo ga skoro završili. Drugog lipnja će biti na kioscima. Već smo počeli raditi i na trećem broju. Izvještavat ću vas još o drugom broju na ovom mjestu.
Nego, nešto mnogo važnije je razlog ovom postu. U subotu sam se probudio s temperaturom sav slomljen od nekakve viroze. To su roditeljske brige, kćer nastupa na vrtićkoj olimpijadi Primorsko Goranske županije, kao najbrža bodulka, a tata se budi sav slomljen i u košmaru.
Počelo je na Kantridi oko deset i po. Prvo je nastupila u četvrtfinalu. Sve ih je na pedeset metara ostavila za četiri metra. Skakao sam od sreće. Sve je napravila kako smo vježbali.
U polufinalu smo se bojali malih Crikveničanki, svake godine su odlične. Ostavila ih je sve za dva metra. To sam uspio i snimit kraj ciljne linije. Imam snimljen dokaz da je šest i pol godišnjoj curici korak u završnici dug čak 1,6 metra. To je dosta više od njezine visine.
U finalu je bilo gadno. Zakasnila je na startu, stigla do kraja cure koje su trčale u njoj susjednim stazama, ali je mala Grobničanka u prvoj stazi bila brza ko zec i pobjegla joj za skoro metar.
Tako smo se vratili s osvojenim srebrom. Na državno prvenstvo u Varždin ne idemo jer ide samo najuspješniji vrtić, a to su treći put za redom Crikveničani.
Još je jedna individualna medalja došla u našu kuću, jer je Stella, kćer mog brata uzela broncu u skoku s mjesta. I to su sve individualne medalje koje su uzela bodulska djeca. Najveću radost su nam priredili mali Puntari koji su uzeli zlato na nogometnom turniru. Za klasu su bili bolji od svih. U finalu su Rijeku tukli 3:0. Nisu primili gola u četiri utakmice.
Evo gdje Eva Marija prima medalju od neke ljepotice, pred dvije televizijske kamere i nekoliko reportera, a tata čubi na tribinama sa slabim objektivom.
Nego, nešto mnogo važnije je razlog ovom postu. U subotu sam se probudio s temperaturom sav slomljen od nekakve viroze. To su roditeljske brige, kćer nastupa na vrtićkoj olimpijadi Primorsko Goranske županije, kao najbrža bodulka, a tata se budi sav slomljen i u košmaru.
Počelo je na Kantridi oko deset i po. Prvo je nastupila u četvrtfinalu. Sve ih je na pedeset metara ostavila za četiri metra. Skakao sam od sreće. Sve je napravila kako smo vježbali.
U polufinalu smo se bojali malih Crikveničanki, svake godine su odlične. Ostavila ih je sve za dva metra. To sam uspio i snimit kraj ciljne linije. Imam snimljen dokaz da je šest i pol godišnjoj curici korak u završnici dug čak 1,6 metra. To je dosta više od njezine visine.
U finalu je bilo gadno. Zakasnila je na startu, stigla do kraja cure koje su trčale u njoj susjednim stazama, ali je mala Grobničanka u prvoj stazi bila brza ko zec i pobjegla joj za skoro metar.
Tako smo se vratili s osvojenim srebrom. Na državno prvenstvo u Varždin ne idemo jer ide samo najuspješniji vrtić, a to su treći put za redom Crikveničani.
Još je jedna individualna medalja došla u našu kuću, jer je Stella, kćer mog brata uzela broncu u skoku s mjesta. I to su sve individualne medalje koje su uzela bodulska djeca. Najveću radost su nam priredili mali Puntari koji su uzeli zlato na nogometnom turniru. Za klasu su bili bolji od svih. U finalu su Rijeku tukli 3:0. Nisu primili gola u četiri utakmice.
Evo gdje Eva Marija prima medalju od neke ljepotice, pred dvije televizijske kamere i nekoliko reportera, a tata čubi na tribinama sa slabim objektivom.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)