Kako je lekturu i opremu u prva dva broja nove serije magazina Op.a radio Boris Beck, da bi u iduća dva sveska to radio Milan Pavlinović, dogodila se jedna neobična nedosljednost. Dok smo u prva dva broja sve tekstove pisane na srpskom ostavljali u izvornom obliku, u druga dva broja su tekstovi uglavnom pohrvaćeni, s izuzetkom kolumne Dejana Ilića.
Ja sam te nedosljednosti postao svjestan tek tijekom rada na petom broju, kad me Dejan upozorio da su srpske kritike u trećem broju pohrvaćene te pitao hoće li to tako i nadalje biti.
Opa! Kako se ja tekstovima bavim samo prije opreme, a po primitku s lekture i opreme ih samo proslijeđujem na prijelom, nisam zamjetio što Milan radi. Dogovorili smo se broj dovršiti tako kako je započeto, a kasnije dogovoriti kako dalje.
Još nismo odlučili, iako je posve sigurno da autorske tekstove poput Dejanove kolumne nikad nećemo pohrvatiti.
Problem se javlja kod dužih tekstova, kao što je to bio razgovor s Jasminom Ahmetagić objavljen u ovom broju. Tu zagrizamo u stvarnost:
"Znam da to u svetu izgleda kao jurodivost"
- ajd' da vidim koliko Hrvata razumije ovu rečenicu? (Istina, nije ni Milan to znao pohrvatit pa je i ostala "jurodivost". Ni ja ju nisam shvatio bez telefonskog poziva u Beograd.)
Na što se dvojba svodi?
Argumenti za hrvaćenje tekstova:
1. Argument praktičnosti: Hrvaćenjem teksta nastaju nezamjetne promjene u sadržaju, a nestaje sloj opterećen ideološkim i emocionalnim teretom napumpan iz svakodnevlja i novije povijesti. Tekst se oslobađa za čitanje stvarnog sadržaja, umjesto da odzvanja na fonu predrasuda.
2. Argument jezične politike: Otprilike je jasno što čini hrvatski jezični standard, te je poželjno sve prevoditi na standard u svrhu razvoja i očuvanja osnovnog nacionalnog kulturnog resursa - jezika. Slične razlike postoje i drugdje, pa se redovito prevodi (Skandinavija, Česi/Slovaci ...). Politički čin je odrediti granice kulture koje mogu biti u stvarnosti i dosta zamagljene, ali politika je stvar društvenog ugovora kojem svi podliježemo.
3. Argument redakcije: Tko da lekturira na srpskom? Jedva se dogovorimo za lekturu hrvatskog!
Argumenti protiv hrvaćenja tekstova:
1. Argument osobnog stila: Da, neki ne razumiju poneku frazu, ali razumiju li svi hrvatske dijalekte ili sleng? Pa, to ipak ne prevodimo, već ostavljamo kao osobni stil autora ili govornika.
2. Argument bliskosti: Srpski je toliko sličan da ga gotovo svatko posve razumije i smiješno je što ga se pokušava prevoditi.
Iskreno, ja razumijem i slovenski i makedonski, pa bi ih prevodio za čitatelje Op.a, dok čakavicu i kajkavicu, mnogima jednako nerazumljive, eto, ne bih!
No, sa srpskim još nisam na čistu. Stoga, ne zamjerite ako još nemam čvrstog stava po tom pitanju.
utorak, rujna 19, 2006
srijeda, rujna 13, 2006
Evo nas opet
Polako se Op.a uigrava. Izlazi novi broj, dogovorena su i iduća dva koji izlaze prije Interlibera. Evo naslovnice i sadržaja novog broja.
Sadržaj 5(12) broja Op.a:
3 Nemam klan i ne ne znam šta bih s njim: Mlada i beskompromisna srpska kritičarka Jasmina Ahmetagić govori o nevoljama koje su je snašle prije i nakon objavljivanja knjige u kojoj dekonstruira mit o Miloradu Paviću – jedan od grandioznijih na suvremenoj srpskoj književnoj sceni – ali i o raskoraku između teorije i prakse dominantne postmodernističke kritičke struje, o estradnoj Vedrani Rudan i zapostavljenom Vladanu Dobrivojeviću, o pokidanim literarnim vezama na području bivše države; naposlijetku, i o nekim sasvim osobnim razlozima zbog kojih svoje djelovanje ne upravlja kriterijima socijalnog uspjeha
7 Suradnja nije zgodno pitanje: Tema broja su književni odnosi u regiji – Vedrana Rudan, Borivoj Radaković, Nenad Veličković, Roman Simić, Anđelka Cvijić i drugi komentiraju još uvijek škakljivo pitanje komunikacije knjižnih scena država bivše Jugoslavije
11 Retrovizor: kratki pregled književnih zbivanja i nagrada u kolovozu 2006 - kako se Thomas Pynchon ukazao web-zajednici, zašto su prosvjednici onemogućili snimanje filma po knjizi Monice Ali, kako je Ministarstvo kulture rasporedilo sredstva za otkup i, dakako – što je Günter Grass radio potkraj Drugog svjetskog rata
13 Od obrta do salona: Valerij Jurešić u kolumni S urednikovog bančića tvrdi da krize knjižarstva u Hrvatskoj zapravo nema. Jer nema što biti u krizi. Mala povijest izgubljenih veza sa svjetskim trendovima argumentira tu tezu
15 10 godina: 41 prozni naslov objavljen 1996. u utrci za nagradu koju dodjeljujemo s desetljećem odmaka; u ovom broju pojašnjavamo kojim ćemo parametrima ocijeniti kandidate i kada objaviti pobjednika
16 Top 120 – kolovoz: Pregled najprodavanijih knjiga u najtoplijem mjesecu – ne, Brown još uvijek nije sišao s prvog mjesta
17 WC na kojem se više ne može čitati: Boris Beck u svojoj se kolumni pita: ima li mjesta za umjetnost u svijetu reklama za nešto tako besmisleno i bespotrebno kao što je ženski pisoar?
18 Nekoliko blogodara: Božidar Alajbegović a.k.a. Knjiški moljac u kolumni Moljac u mreži predstavlja književne blogove – u ovom broju piše o Bookaleti, internet – časopisu Poluostrvo, blogu Ognjena Strpića, urednika Biblioteke 42...
21 Umiranje nije poetički čin: Dejan Ilić u kolumni Priče iz tranzicije piše o onome što se dogodi kada je kritičar površan, fraza nadomjestak zdravom razumu, a književnost postaje nadređena životu – u novom broju Sarajevskih sveski novosadska književnica Judita Šlago, kažu, nudi "otvorene, nezavršene i nezavršive romane". Roman je jedan, a autorica je, zapravo, preminula ne dovršivši ga...
22. Chiracov muzej bez imena: Mirjana Banda Pavasović, naša "francuska veza", bavi se novim naslovima posvećenima problematici primitivne umjetnosti, a isprovociranim kontroverzama koje su pratile otvaranje pariškog Muzeja primitivne umjetnosti
24. Sweet home u europskoj svakodnevici između cinquecenta i ottocenta: Miroslav Bertoša piše o monografiji Raffaelle Sarti Živjeti u kući, knjizi koja kroz povijest kreveta, praznog lonca, živežnih namirnica iznosi historiju obiteljskog i privatnog života na europskom selu od 16. do 18. stoljeća, postavljajući ju u interdisciplinarni kontekst novih strujanja zapadnoeuropske historiografije
26. Sloboda u konzervi? Pišući o naslovima biblioteke Click and point - Iznuđivanju Douglasa Rushkoffa i Dobu pristupa Jeremyja Rifkina – Valerij Jurešić primjenjuje uvide njihove lucidne analize hiperkapitalističkog doba na fenomene svijeta knjige. Ukoliko prihvatimo da smo ušli u fazu tržišnog razvoja zasnovanu na kontroli potrošačevog pristupa umjetno kreiranim iskustvima, što to znači za naše čitanje, primjerice, Da Vincijevog koda?
28. Detektivski o ideologijama: Maja Profaca o sretnoj podudarnosti istodobnog objavljivanja dvaju problemski komplementarnih naslova što se bave kompleksnim fenomenima ideologije – kako su ideološke naracije funkcionirale u doba moderne, a kako operiraju danas, u postmodernom svijetu?
30. Četiri prijedloga iz BiH: Dva romana domaćih autora i dva prozna prijevoda nedavno objavljena u susjedstvu predstavlja Mladen Vuković; knjige su mahom tematski vezane za rat u Bosni, no tu je i neobična mješavina fikcije i fakcije koja pripovijeda o kontroverznom filozofu Michelu Foucaultu
32. Povijest, društvo, umjetnost – izlog knjiga: Pregled novih izdanja – Sociologija prava, Dijete, škola, roditelj, Zapisi o arhitekturi, Kronike Boba Dylana, Spomenar, Sebi pod kožu
36. Čitateljske preporuke: Nagradna igra u kojoj čitatelji preporučuju omiljene naslove – u ovom broju riječ je, između ostalih, o Huxleyu, Hesseu, Baretiću...
37. Prizori iz provincijske knjižare: Katarina Mažuran o neobičnim susretima u maloj provincijskoj knjižari - radoznali turisti i pisci koji gostuju na književnom festivalu
38. Tajne zvjezdanog neba: Dario Hrupec zagledao se u zvjezdano ljetno nebo i odlučio čitateljima Op.a ponuditi opširan pregled znanstvene i popularno-znanstvene literature kojoj je upravo nebo inspiracija i tema
40. Znanost, priručnici, slobodno vrijeme – izlog knjiga: Melanom, Primijenjena psihoterapija, Tajne seksualnog govora tijela, Zašto muškarci imaju bradavice, Mentalne mape na poslu, Weekend off dijeta, Hrvatska vina i vinske ceste, Kazneno pravo Europske unije, Gnostička otkrića
46. Djeca, mladi, strip – izlog knjiga: Stribor, Rat cvjetova
49. Katalog novih izdanja: Potpuni pregled svih knjiga objavljenih od prošlog broja Op.a te indeks hrvatskih nakladnika…
60. Čitalište: Čitateljske impresije u mjerama – stihotvorstvu Igora Rajkija podali su se dojmovi o knjigama Ernesta Sabata, Hermana Noordunga, Harlana Cobena… Onaj tko se upusti u pokus / može prekoračiti uvriježeni ukus, / onaj tko eksperimentira / može izaći izvan okvira
62. Sve ono što smo znali o Carveru: Crnogorci su otvorili knjižaru-kafić koji se zove Karver, a Splićani se brzo poveli za njihovim primjerom. Kako bi mogla izgledati tematska ponuda cuge u birtiji koja nosi ime “američkog Čehova” spekulira Bojan Radašinović. I pridomeće: Carvera, dakako, čitati - ali umjereno.
64. Kapljom poezije protiv bijesa svijeta: O zbirci izabranih pjesama Pabla Nerude, tiskanoj povodom obilježavanja stogodišnjice pjesnikova rođenja, piše Ružica Filipović
65. E-mail piscu: Igor Rajki obraća se Amelie Nothomb ne bi li ju upoznao s okružjem statističke demokracije, epigonstva građanstva i neo-analfabetizma kao dozvole za mentalno silovanje…
66. Lađe što plove ususret brodolomu: Roman Víctora Álama de la Rose Godine suše kreće skliskim rubom erotizma i pornografije, piše Jadranka Pintarić
67. Dijalekt kot zajik drugoga reda: Kolumna Kim Cuculić Kartolina z Kvarnera - tema j' kolumne: tretiranje dijalekti va medijimi
68. Književnost – izlog knjiga: Raj zgubleni, Sve što raste mora se sastati, Staljinov anđeo, Rivers of Babylon 2, Igra Go, Sniježnica i tajna lepeza, Pada sjena, I dođe ljubav, Tri lipnja, Gospoda i igrači, Vukovi jedu pse, Martyn Pig
80. Dolje rob ergo snob: Nenad Veličković, gost-kolumnist u ovom broju, piše o onome što se dogodi kada Cosmodjevojka i njen voljeni Cosmoboy odluče poslušati savjet Omiljenog magazina i začiniti svoj seksualni život SM-igricama, a u priču se neočekivano uključi Fjodor Mihajlovič Dostojevski…
Sadržaj 5(12) broja Op.a:
3 Nemam klan i ne ne znam šta bih s njim: Mlada i beskompromisna srpska kritičarka Jasmina Ahmetagić govori o nevoljama koje su je snašle prije i nakon objavljivanja knjige u kojoj dekonstruira mit o Miloradu Paviću – jedan od grandioznijih na suvremenoj srpskoj književnoj sceni – ali i o raskoraku između teorije i prakse dominantne postmodernističke kritičke struje, o estradnoj Vedrani Rudan i zapostavljenom Vladanu Dobrivojeviću, o pokidanim literarnim vezama na području bivše države; naposlijetku, i o nekim sasvim osobnim razlozima zbog kojih svoje djelovanje ne upravlja kriterijima socijalnog uspjeha
7 Suradnja nije zgodno pitanje: Tema broja su književni odnosi u regiji – Vedrana Rudan, Borivoj Radaković, Nenad Veličković, Roman Simić, Anđelka Cvijić i drugi komentiraju još uvijek škakljivo pitanje komunikacije knjižnih scena država bivše Jugoslavije
11 Retrovizor: kratki pregled književnih zbivanja i nagrada u kolovozu 2006 - kako se Thomas Pynchon ukazao web-zajednici, zašto su prosvjednici onemogućili snimanje filma po knjizi Monice Ali, kako je Ministarstvo kulture rasporedilo sredstva za otkup i, dakako – što je Günter Grass radio potkraj Drugog svjetskog rata
13 Od obrta do salona: Valerij Jurešić u kolumni S urednikovog bančića tvrdi da krize knjižarstva u Hrvatskoj zapravo nema. Jer nema što biti u krizi. Mala povijest izgubljenih veza sa svjetskim trendovima argumentira tu tezu
15 10 godina: 41 prozni naslov objavljen 1996. u utrci za nagradu koju dodjeljujemo s desetljećem odmaka; u ovom broju pojašnjavamo kojim ćemo parametrima ocijeniti kandidate i kada objaviti pobjednika
16 Top 120 – kolovoz: Pregled najprodavanijih knjiga u najtoplijem mjesecu – ne, Brown još uvijek nije sišao s prvog mjesta
17 WC na kojem se više ne može čitati: Boris Beck u svojoj se kolumni pita: ima li mjesta za umjetnost u svijetu reklama za nešto tako besmisleno i bespotrebno kao što je ženski pisoar?
18 Nekoliko blogodara: Božidar Alajbegović a.k.a. Knjiški moljac u kolumni Moljac u mreži predstavlja književne blogove – u ovom broju piše o Bookaleti, internet – časopisu Poluostrvo, blogu Ognjena Strpića, urednika Biblioteke 42...
21 Umiranje nije poetički čin: Dejan Ilić u kolumni Priče iz tranzicije piše o onome što se dogodi kada je kritičar površan, fraza nadomjestak zdravom razumu, a književnost postaje nadređena životu – u novom broju Sarajevskih sveski novosadska književnica Judita Šlago, kažu, nudi "otvorene, nezavršene i nezavršive romane". Roman je jedan, a autorica je, zapravo, preminula ne dovršivši ga...
22. Chiracov muzej bez imena: Mirjana Banda Pavasović, naša "francuska veza", bavi se novim naslovima posvećenima problematici primitivne umjetnosti, a isprovociranim kontroverzama koje su pratile otvaranje pariškog Muzeja primitivne umjetnosti
24. Sweet home u europskoj svakodnevici između cinquecenta i ottocenta: Miroslav Bertoša piše o monografiji Raffaelle Sarti Živjeti u kući, knjizi koja kroz povijest kreveta, praznog lonca, živežnih namirnica iznosi historiju obiteljskog i privatnog života na europskom selu od 16. do 18. stoljeća, postavljajući ju u interdisciplinarni kontekst novih strujanja zapadnoeuropske historiografije
26. Sloboda u konzervi? Pišući o naslovima biblioteke Click and point - Iznuđivanju Douglasa Rushkoffa i Dobu pristupa Jeremyja Rifkina – Valerij Jurešić primjenjuje uvide njihove lucidne analize hiperkapitalističkog doba na fenomene svijeta knjige. Ukoliko prihvatimo da smo ušli u fazu tržišnog razvoja zasnovanu na kontroli potrošačevog pristupa umjetno kreiranim iskustvima, što to znači za naše čitanje, primjerice, Da Vincijevog koda?
28. Detektivski o ideologijama: Maja Profaca o sretnoj podudarnosti istodobnog objavljivanja dvaju problemski komplementarnih naslova što se bave kompleksnim fenomenima ideologije – kako su ideološke naracije funkcionirale u doba moderne, a kako operiraju danas, u postmodernom svijetu?
30. Četiri prijedloga iz BiH: Dva romana domaćih autora i dva prozna prijevoda nedavno objavljena u susjedstvu predstavlja Mladen Vuković; knjige su mahom tematski vezane za rat u Bosni, no tu je i neobična mješavina fikcije i fakcije koja pripovijeda o kontroverznom filozofu Michelu Foucaultu
32. Povijest, društvo, umjetnost – izlog knjiga: Pregled novih izdanja – Sociologija prava, Dijete, škola, roditelj, Zapisi o arhitekturi, Kronike Boba Dylana, Spomenar, Sebi pod kožu
36. Čitateljske preporuke: Nagradna igra u kojoj čitatelji preporučuju omiljene naslove – u ovom broju riječ je, između ostalih, o Huxleyu, Hesseu, Baretiću...
37. Prizori iz provincijske knjižare: Katarina Mažuran o neobičnim susretima u maloj provincijskoj knjižari - radoznali turisti i pisci koji gostuju na književnom festivalu
38. Tajne zvjezdanog neba: Dario Hrupec zagledao se u zvjezdano ljetno nebo i odlučio čitateljima Op.a ponuditi opširan pregled znanstvene i popularno-znanstvene literature kojoj je upravo nebo inspiracija i tema
40. Znanost, priručnici, slobodno vrijeme – izlog knjiga: Melanom, Primijenjena psihoterapija, Tajne seksualnog govora tijela, Zašto muškarci imaju bradavice, Mentalne mape na poslu, Weekend off dijeta, Hrvatska vina i vinske ceste, Kazneno pravo Europske unije, Gnostička otkrića
46. Djeca, mladi, strip – izlog knjiga: Stribor, Rat cvjetova
49. Katalog novih izdanja: Potpuni pregled svih knjiga objavljenih od prošlog broja Op.a te indeks hrvatskih nakladnika…
60. Čitalište: Čitateljske impresije u mjerama – stihotvorstvu Igora Rajkija podali su se dojmovi o knjigama Ernesta Sabata, Hermana Noordunga, Harlana Cobena… Onaj tko se upusti u pokus / može prekoračiti uvriježeni ukus, / onaj tko eksperimentira / može izaći izvan okvira
62. Sve ono što smo znali o Carveru: Crnogorci su otvorili knjižaru-kafić koji se zove Karver, a Splićani se brzo poveli za njihovim primjerom. Kako bi mogla izgledati tematska ponuda cuge u birtiji koja nosi ime “američkog Čehova” spekulira Bojan Radašinović. I pridomeće: Carvera, dakako, čitati - ali umjereno.
64. Kapljom poezije protiv bijesa svijeta: O zbirci izabranih pjesama Pabla Nerude, tiskanoj povodom obilježavanja stogodišnjice pjesnikova rođenja, piše Ružica Filipović
65. E-mail piscu: Igor Rajki obraća se Amelie Nothomb ne bi li ju upoznao s okružjem statističke demokracije, epigonstva građanstva i neo-analfabetizma kao dozvole za mentalno silovanje…
66. Lađe što plove ususret brodolomu: Roman Víctora Álama de la Rose Godine suše kreće skliskim rubom erotizma i pornografije, piše Jadranka Pintarić
67. Dijalekt kot zajik drugoga reda: Kolumna Kim Cuculić Kartolina z Kvarnera - tema j' kolumne: tretiranje dijalekti va medijimi
68. Književnost – izlog knjiga: Raj zgubleni, Sve što raste mora se sastati, Staljinov anđeo, Rivers of Babylon 2, Igra Go, Sniježnica i tajna lepeza, Pada sjena, I dođe ljubav, Tri lipnja, Gospoda i igrači, Vukovi jedu pse, Martyn Pig
80. Dolje rob ergo snob: Nenad Veličković, gost-kolumnist u ovom broju, piše o onome što se dogodi kada Cosmodjevojka i njen voljeni Cosmoboy odluče poslušati savjet Omiljenog magazina i začiniti svoj seksualni život SM-igricama, a u priču se neočekivano uključi Fjodor Mihajlovič Dostojevski…
Pretplati se na:
Postovi (Atom)